Selo Podgora
Naselje Podgora (43.9897˚N, 18.2903˚E) je naseljeno mjesto koje pripada Općini Breza, Zeničko-dobojskom kantonu i koje većim dijelom graniči sa ilijaškim naseljima Popovići i Salkanov Han u Kantonu Sarajevo.
Selo Podgora, mjesto Vina smatra se za izvornu lokaciju rođenja Ilirskog vojskovođe Batona Dezitijatskog.
10 minuta od Breze
30 minuta od Sarajeva
15 minuta od Visokog
Lokacija i osnovne karakteristike sela
O selu Podgora – Vina
Osnovne informacije
Naselje Podgora (43.9897˚N, 18.2903˚E) je naseljeno mjesto koje pripada Općini Breza, Zeničko-dobojskom kantonu i koje većim dijelom graniči sa ilijaškim naseljima Popovići i Salkanov Han u Kantonu Sarajevo. Istočna granica ovog sela je susjedno selo Očevlje, na sjeveroistoku graniči sa selom Vlahinje, sjeverno od Podgore se nalazi Izbod, a na zapadnoj strani je jedno od najvećih brezanskih sela, selo Župča.
Podgora je najjasnije opisano u sklopu etnografske studije „Visočka nahija“, autora Milenka S. Filipovića iz 1928. godine. U Filipovićevoj obradi ovo naselje obuhvata sela Podgora, Vina i Popovići, od kojih je ovo posljednje danas zasebno selo u sastavu sarajevske općine Ilijaš.
Mjesni toponimi
Od mjesnih toponima Filipović u sklopu etnografske studije „Visočka nahija“ iz 1928. godine bilježi toponime:
- podgorske izvore: Donja Voda, Laovac, Dobroš, Orašje, Prijebrašak ili Temerija, Vreoce i Kraljice;
- tekućice: Dragača Voda ili Morava, Potok i Laovac;
- njive: Njivice, Iznad Vina, Hase, Polje, Klini-Trnopolje, Drum, Kaldrma, Dobroši, Pločnik, Orašje, Podbrijest, Rosulje, Osoji, Selišće, Temerija, Koljeno, Bare, Dolovi, Glavica, Ravni, Hasanovača, Vrtlo, Pobrinjača, Paljevine, Potkućnice, Vroce, Podmajdan, Vrtača, Kraljice, Podravne, Gaj i Gradac nad Podgorom;
- potok šume: Temerija, Jalija, Haluge;
- strane: Gradac, Brestići, Crveno Brdo i Drum.
Topografska karta sela
Nekadašnja topografska karta pokazuje da su Župča i Podgora bile zasebne cjeline, no danas se smatraju jedinstvenim velikim naseljem. Podgora je, prema svom nazivu, nekada bila bliže šumskim i brdovitim predjelima nego što je to slučaj danas. U skladu s tradicionalnim urbanističkim i ruralističkim načelima, gradnja na plodnom zemljištu smatrala se nepotrebnim rasipanjem resursa, pa su se naselja često smještala na manje plodne lokacije, pod šumom, kako bi bila praktično povezana i sa nižim i višim predjelima.
Većina seoskih naselja prošla je kroz transformaciju u drugoj polovini 20. stoljeća, a slična situacija zabilježena je i ovdje. S razvojem industrije, posebno rudarskog sektora u ovom kraju, potreba za šumama i obradivim zemljištem smanjila se, jer su ljudi pronalazili nova zanimanja. Zbog toga su se stanovnici postupno preseljavali iz brdovitih područja prema ravničarskom, plodnom tlu, što je na kraju dovelo do spajanja ova dva naselja.
Historijski razvoj sela
U naučnom radu pod nazivom „Toponimija sela Podgora u Brezi“, objavljenom u oktobru 2022. godine na Institutu za jezik Univerziteta u Sarajevu, autorica rada Nihada Ibrišimović navodi:
„Riječ je o veoma starom naselju, ali i toponimu, koji se, prema dostupnim izvorima spominje prvi put u petnaestom stoljeću u obliku Podgorje. U novijoj prošlosti Podgora je bila središte općine, i ovdje je, prema svjedočenju ispitanika, na lokalitetu zvanom Kula, bilo administrativno sjedište općine. U osmanskom periodu ovdje je bila smještena osmanska vojska, a ostaci utvrde i nalazi u njenoj okolini svjedoče o naseljenosti ovoga lokaliteta u davnoj prošlosti. Ponad naselja u Podgori, na brdu Šiljak, nalazi se lokalitet Gradac, koji se ubraja u fortifikacijske objekte antičkog ili čak ilirskog perioda.“
U predantičkom i antičkom periodu, ovo područje je pripadalo centralnom ilirskom području i etničkoj oblasti plemena Desitijata. Natpis Tita Flavija Velenasa, sina Varanova, prvaka Desitijata iz Breze, pronađen je u bazilici na Crkvini 1930. godine i predstavlja jedan od ključnih dokaza da je Breza i njena okolina (uključujući i Podgoru) bila ekonomsko-politički centar Desitijata.
U knjizi „Visoko i okolina kroz historiju I“, objavljenoj 1984. godine, grupa autora predvođena profesorom Pavaom Anđelićem, jednim od najznačajnijih bosanskohercegovačkih srednjevjekovaca, bilježe slijedeće:
„Podatke tradicije potvrđuju i arheološki nalazi. Dosta bogata zbirka ilirske keramike bronzanog i željeznog doba, sve do rimske okupacije, prikupljena je u Zavičajnom muzeju u Visokom, na temelju čega se može dosta pouzdano zaključiti da se na Gracu od početka metalnog doba nalazilo neko ilirsko naselje (…) na koje je u rimsko doba ‘nalegla’ manja utvrda (castellum?) za nadzor šireg područja u dolinama Stavnje u Bosne.”
Također, Anđelić i grupa istraživača koji su radili na ovom veoma važnom istraživanju bilježe i slijedeće:
„Gradac u Podgori jedno je od mjesta koje se uzima u obzir kada je riječ o mogućoj lokaciji ilirske utvrde pod imenom Hedum castellum Daesitiatium, uz još jednu brezansku lokaciju, Križ, gdje je otkrivena i nekropola koja svjedoči o postojanju desitijatskog naselja na ovom prostoru u vrijeme kada se spominje Hedum castellum Daesitiatium, 20. g. n. e.“
U ranom srednjem vijeku, Breza i okolna sela se spominju kao dio srednjovjekovne župe Vidogošća (Vogošća), a kao politički centar ove župe se u izvorima navodi selo Podgora. Ovoj tezi ide u prilog i postojanje velike nekropole stećaka u mjestu Koritnik, u blizini Podgore, kao i nekropola Hoćevlje u selu Očevlje iznad Podgore.
U prvim stoljećima Osmanske vladavine, ovaj prostor dobija status nahije sa sjedištem u Dubrovniku. Selo Podgora se prvi put u pisanim dokumentima spominje u Sumarnom popisu Sandžaka Bosna iz 1468/69. godine, objavljenog 2008. godine u Islamskom kulturnom centru Mostar, gdje je navedeno kao selo Podgorje:
„Selo Podgorje, pripada Dubrovniku, hasa zapuštenih vinograda 1, domova 12, neoženjenih dva Prihod 997.“
Pod istim imenom u nahiji Dubrovnik spominje se i u Opširnom popisu Bosanskog sandžaka iz 1604. godine, gdje je i ubicirano kao “selo Podgora, jugoistočno od Breze“.
Istraži selo i okolinu…
Interaktivna mapa
Upoznajte se sa bližom i širom okolinom sela Podgora, historijskim znamenitostima, aktivnostima, kao i drugim subjektima.
Skeniraj QR kod i posjeti našu interaktivnu mapu